Apoteke Ibn Sina

DIJABETES (ŠEĆERNA BOLEST)

Dijabetes zahtjeva promjenu loših navika. Pored lijekova, osnovni elementi terapije su zdrava ishrana, redovna tjelesna aktivnost, samokontrola i medicinska kontrola. Važno je naučiti šta sve vodi dijabetesu i zašto ga je puno bolje spriječiti ili liječiti na vrijeme.

Osnovno obilježje dijabetesa je povišen nivo glukoze u krvi, koja ne može preći u ćelije, pa tijelo ne dobiva dovoljno energije.

Glukoza u krv dolazi posredstvom hrane bogate ugljikohidratima. Jetra proizvodi inzulin, koji kontroliše nivo glukoze u krvi, dopuštajući joj ulazak u ćelije.

Ako tijelo nakon jela ne proizvede dovoljno inzulina, nivo glukoze u krvi raste i ostaje visok, što uzrokuje niz simptoma poput žeđi, malaksalosti, obilnog i učestalog mokrenja, te drugih smetnji.

Različiti oblici dijabetesa

Dijabetes tip 1 nastaje zbog propadanja ćelija koje stvaraju i luče inzulin. Bolest je genetski nasljedna i uzrok joj nisu nepravilna ishrana, zbog čega često nastaje u ranijoj dobi.

Dijabetes tip 2 najčešće nastaje kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, te koje se hrane nezdravo. Ovaj tip dijabetesa moguće je spriječiti jer mu je uzrok nezdrava ishrana i način života.

Gestacijski dijabetes nastaje tokom trudnoće, a ako poslije poroda i dalje ostane onda se radi o uobičajenoj šećernoj bolesti.

Dijabetes takođe može nastati i kao posljedica drugih bolesti ili uzimajna lijekova.

Vrijednost glukoze u krvi

Ako imate sljedeće simptome:

- Pojačano mokrenje,

- Pojačan osjećaj gladi,

- Umor/slabost,

- Trnce u rukama i nogama,

- Zamućen vid,

- Nagli gubitak težine,

- Rane i posjekotine koje teško i sporo zacjeljuju,

- Ponavljajuće infekcije, posebno gljivične,

Bilo bi poželjno da prekontrolišete nivo glukoze u krvi.

Kod ljudi koji nemaju šećernu bolest koncentracija glukoze je između 4,2 i 6,0mmol/L, a kratkotrajno (iza obroka) može narasti na 7,8 mmol/L.

Koncentracija viša od 6,1 mmol/L, te viša od 7,8 mmol/L, ako se mjeri poslije jela, ukazuje na moguću šećernu bolest.

PREPORUKE ZA ZDRAVU ISHRANU OSOBA SA DIJABETESOM

Hrana koja se preporučuje

Namirnice bogate biljnim vlaknima: crni hljeb, pšenični griz, crno brašno, integralno žito, zobene pahuljice, neoljušten krompir, neglazirana riža, soja u zrnu i pahuljicama, grah, leća, kupus, kelj, karfiol, buranija, zeleni grašak, blitva, špinat, prasa, crveni i bijeli luk, keleraba, cvekla, gljive, paprika zelena, paradajz, krastavci.

Namirnice koje sadrže malo masti: obrano mlijeko i djelimično obrano mlijeko, sirutka, domaći bijeli posni sir, domaće kiselo mlijeko, bjelance jajeta, bistra supa od povrća, goveđa posna supa.

Namirnice koje sadrže malo šećera: nezaslađen domaći čaj i kafa, umjetna sladila, začini, voda, mineralna voda.

Hrana koja se konzumira u ograničenim količinama

Namirnice koje se mogu često konzumirati: krompir, glazirana riža, tjestenina, mlijeko (3,2% mliječne masti), jogurt, polumasni sir (do 30% masti), nemasno meso juneće i teleće (plećka, biftek, unutrašnji dio buta), tučija i pileća prsa, nemasno zečije meso, ribe (bijela, plava, pastrmka).

Namirnice koje se samo rijetko konzumiraju: bijelo brašno i hljeb, zemička, pecivo, bijeli griz, nezaslađeni keks, keks za dijabetičare, krekeri, drugo slano pecivo. Veoma slatko voće (ananas, grožđe, smokve, suho voće), svježi sok iz svježeg voća bez dodatnog šećera, nemasno suho meso i prerađevine, polumasni sir (40-45% masti), iznutrice, žumance.

Hrana koju treba izbjegavati

Namirnice koje sadrže mnogo masti: pržena jela, puter, kravlje maslo, svinjska mast, sva masna mesa, mesa sa vidljivom masnoćom, pripravci i prerađevine od masnog mesa, majoneza, sosovi za salate sa majonezom, lisnato tijesto.

Namirnice koje sadrže mnogo natrija (kuhinjske soli), konzervirano kiselo povrće, konzervirana riba, začini (Vegeta, Do-Do), začinski umaci (Maggi, senf, soja), koncentrovane supe (kocka za supe).

Namirnice koje sadrže mnogo masti i natrija: paštete, krem sir, sirni namaz, hrenovke, sudžuke, mesni naresci, kobasice, salame, sušena i pečena slanina, sušeni goveđi i ovčiji loj, pite (burek, sirnica, krompiruša), pomfrit, čips, slani štapići i industrijske slane supe i umaci.

Namirnice koje sadrže mnogo šećera: Šećer, med, pekmez, mermelada sa šećerom, bomboni, kolači, keksi, kompoti, voćni sirupi, konzervirano voće, voćni sokovi i gazirana pića sa šećerom, pudinzi, jogurti sa šećerom, čokoladni preljevi sa šećerom, ušećereno suho voće, bezalkoholna pića i desertna vina.

Namirnice koje sadrže mnogo masti i šećera: čokolada, čokoladni premazi, torte, kolači, domaće slatke pite, sladoled, voćni jogurt.